Žućo - Građanska Inicijativa

Onečišćenje zraka, vode, tla i mora postalo je naša svakodnevica. Mi u Žući borimo se protiv svih oblika onečišćenja i zagađenja jer znamo da se na taj način borimo za svoju čišću sadašnjost te za zeleniju budućnost generacija koje dolaze. Pridružite nam se u našim nastojanjima i sudjelujte u stvaranju čišćeg okoliša i prirode!

Onečišćenje zraka

Svi znamo da ljudima i drugim živim bićima (biljkama i životinjama) tvari koje zagađuju zrak i kratkoročno i dugoročno nanose veliku štetu. Izloženost takvim onečišćenjima utječe na našu kvalitetu života i zdravlje, a najugroženije skupine su djeca, stariji te osobe s kroničnim dišnim bolestima. U naše tijelo onečišćenje iz zraka ulazi kroz kožu, zatim udisanjem i naravno probavom, tj. konzumacijom hrane koje je bila izložena onečišćenom zraku. Dakle, onečišćenje zraka začarani je krug iz kojega je teško pronaći izlaz. Zalažemo se da se mjerenja kvalitete zraka strogo nadziru, a potencijalni zagađivači kontroliraju na dnevnoj bazi. U Puli i okolici svjedočimo ozbiljno narušenoj kvaliteti zraka od otvaranja ŽCGO-a Kaštijun, što direktno dovodi do narušavanja kvalitete života svih nas. Smatramo da je vrijeme da se savjesni građani pobune protiv ovakvih politički nametnutih rješenja zbrinjavanja otpada. Navedena rješenja nisu realizirala najosnovnije, a to je izgradnja sortirnice otpada i kompostane. Nažalost, Kaštijun nije naš jedini zagađivač, a dio problema smo i svi zajedno (ispušni plinovi automobila, grijanje i kuhanje na fosilna goriva). U današnje vrijeme čisti zrak prestaje biti naše osnovno ljudsko pravo i postaje želja od koje smo svakim danom sve udaljeniji. Zajedno moramo težiti smanjenju emisija brojnih onečišćivača zraka, počevši od lokalnih zagađenja, kako bismo u budućnosti disali što čišći zrak.

Onečišćenje voda

Onečišćenje vode je zagađenje vodenih sistema (jezera, rijeka, mora, oceana, podzemnih voda) do kojega dolazi kada se zagađivači ispuštaju u vodu (direktno ili indirektno), a bez da se adekvatno uklone štetne tvari. Kao što je i sa zrakom, tako i zagađenje voda utječe na sva živa bića. Štetan utjecaj nije ograničen samo na individualne vrste i populacije, već može biti katastrofalan za cjelokupnu biološku zajednicu. Stupnjevi zagađenja voda idu od 1. stupnja (posve čistih voda) do 4. stupnja koji označava vrlo mutnu i onečišćenu vodu u kojoj su jedina živa bića bakterije. U 21. stoljeću upravo zaštita i spašavanje voda od zagađenja postaju jedan od glavnih problema i izazova za opstanak naše civilizacije. U svijetu svjedočimo mnogim katastrofalnim zagađenjima voda (npr. rijeka Buriganga u Bangladešu), no takvih primjera nažalost ima i kod nas (divlja odlagališta opasnog otpada koji podzemnim tokovima ulazi u vodni sustav) i u našem susjedstvu (zagađenje rijeke Bosne u Bosni i Hercegovini). Ponavljamo da je pravo na čistu vodu (baš poput čistog zraka) jedno od temeljnih ljudskih prava zajamčeno ustavom i stoga ćemo se mi u Žući uvijek boriti za što čišće vode – rijeke, mora, jezera, oceane. Očuvanje našeg najdragocjenijeg resursa – vode, spas je naše civilizacije!

ONEČIŠĆENJE TLA

Ako u tlu nalazimo tvari koje su strane normalnom prirodnom, biološkom i kemijskom sastavu tla, govorimo o onečišćenju. Prisustvo takvih tvari vrlo često ima dalekosežne posljedice na ekosustav i posljedično na zdravlje ljudi. Možemo li govoriti o onečišćenom tlu i čistoj vodi i zraku? Ne možemo, budući da tlo, zrak i voda čine osnovu života ljudi, biljaka i životinja. Prema tome, kada govorimo o zagađenju tla, govorimo i o zagađenju vode i zraka. Prirodni ciklus je cirkularni i onečišćenje samo jednog dijela lanca neizbježno utječe na poremećaje u kruženju tvari u prirodi. Problemi s onečišćenjem tla brojni su, a jedan koji se svakako ističe u suvremenom društvu jest pretjerana poljoprivredna proizvodnja koja zbog visokih zahtjeva u proizvedenoj količini dovodi do osiromašenja tla (nedostatak pojedinih prirodnih elemenata: dušika, kalija, fosfora…). Tlo se pretjerano gnoji što dugoročno nepovratno mijenja njegov sastav i kiselost. Općenito je naš odnos prema tlu vrlo loš, kao da ne shvaćamo da je ono temelj za održavanje plodnosti planeta Zemlje. Svatko od nas ima zadaću razmisliti o ulozi i važnosti tla u našoj prehrani, kao i zapitati se što mi kao pojedinci možemo napraviti za njegovo očuvanje. Uvijek se trebamo iznova prisjetiti da je tlo jednako važno za naš opstanak kao i zrak i voda!

ONEČIŠĆENJE MORA

O zagađenju mora plastikom mogli bismo pričati i pisati danima, tjednima, mjesecima, godinama i ne bismo nažalost iscrpili temu. Čovjekov utjecaj na more proizvodnjom i potrošnjom plastike postao je jedan od zaštitnih negativnih znakova naše civilizacije, a ovom se problemu još uvijek ne nazire kraj, dapače, postaje svakim danom sve veći, budući da proizvodnja proizvoda od plastike u svijetu još uvijek raste. Malo je reći da smo došli do ruba, odavno smo kao čovječanstvo pali u provaliju. Mi u Žući s tugom gledamo količine plastike u našem divnom Jadranskom moru i užasavamo se pojedinaca koji imaju srca more zagaditi svojom plastikom (bocama, vrećicama, jednokratnim čašama ili priborom za jelo). Zalažemo se za hitno i neodgodivo ukidanje jednokratne plastike i zabranu plastičnih vrećica. Nažalost, lobiji proizvođača plastike kod nas su još vrlo snažni, stoga Hrvatska ne slijedi primjere ostalih zemalja Europske unije koje su već prije nekoliko godina zabranile plastične vrećice i jednokratnu plastiku. Naravno, plastika nije jedini zagađivač mora, problem je puno kompleksniji i zadire u jezgru suvremene civilizacije i propituje svrhovitost njezina razvoja pod cijenu uništenja prirode i okoliša na štetu čovjeka i svih živih bića. Čisti Jadran, čisto more naša je jedina alternativa i ne pristajemo ni na kakve kompromise u očuvanju našeg bisera!

Zagađenje okoliša

Sa suvremenim načinom života, brzim gospodarstvom, nekontroliranom industrijom i modernom poljoprivredom prirodni se resursi do te mjere zagađuju da je stanje odavno postalo zabrinjavajuće i alarmantno. Pa ipak, suvremeni se čovjek u gospodarski razvijenim zemljama vrlo rijetko odriče komocije koju mu nudi moderni način života – ne odričemo se avionskih putovanja, uglavnom imamo dva automobila po obitelji, želimo izobilje u prehrani u svakom trenutku i teško podnosimo odricanje od povlastica koje nam pruža svijet 21. stoljeća. Znanstvenici upozoravaju na teške rane koje smo kao ljudska vrsta nanijeli okolišu, ali nitko od nas ne želi na sebe preuzeti odgovornost i promijeniti svoj način života iz temelja, već kolektivno plivamo u zajedničkoj krivnji koju na taj način lakše dijelimo. Vjerujemo da se negativne posljedice našeg odnosa prema okolišu neće dogoditi baš nama, nego negdje drugdje nekom drugom. Zaboravljamo da smo svi dio jednog krhkog sustava koji je povezan i premrežen na svakom dijelu planeta. Brojke zagađenja su zastrašujuće (količina otpada u oceanima, zagađena voda koju piju milijuni ljudi diljem svijeta, nafta koja se izlijeva u more…) i nemaju kraja jer se svakim danom povećavaju. Vrijeme je za promjene u svakome od nas – mijenjajući sebe i svoj odnos prema okolišu, polako ćemo mijenjati zajednicu oko sebe.